Visina ugovorne kazne kao kriterij za odabir ponude – da ili ne?

Odgovor je jednostavan – NE, a poznat je onima koji prate upute Europske komisije (i koji koriste EU sredstva).

Iako smo u praksi vjerojatno svi zamijetili rijetke slučajeve korištenja visine ugovorne kazne kao kriterija za odabir ponude (za prihvaćanje veće ugovorne kazne, dodijeljuje se više bodova), to prema procjeni EK nije pravilno postupanje. Zašto isto napominjem? Historijski gledano, veliki dio tumačenja nepravilnosti i određivanja financijskih korekcija ima izvorište u nalazima revizora Europske komisije, a upravo u Smjernicama Europske komisije (koje su omiljeno štivo svih revizora) nalazi se sljedeća uputa (točka 7):

I sama logika nalaže da se ugovorna kazna propisuje kao odredba u sklopu ugovora, na način da se određuje iznos ugovorne kazne (obično u postotku, po danu kašnjenja, do određenog iznosa) i definira sukladno odredbama ZOO kako će se ista naplatiti.

Promotrimo odredbe ZJN 2016:

  • Kriterij za odabir ponude u postupcima javne nabave je ekonomski najpovoljnija ponuda. (čl. 283.)
  • Ekonomski najpovoljnija ponuda utvrđuje se na temelju cijene ili troška, primjenom pristupa isplativosti, kao što je trošak životnog vijeka, …, te može uključivati najbolji omjer između cijene i kvalitete, koji se ocjenjuje na temelju kriterija, uključujući kvalitativne, okolišne ili društvene značajke, povezanih s predmetom nabave. (čl 284.)
  • Kriteriji mogu obuhvaćati na primjer:

1. kvalitetu, uključujući tehničku vrijednost, estetske i funkcionalne značajke, pristupačnost, rješenje za sve korisnike, društvene, okolišne i inovativne značajke te trgovanje i uvjete trgovanja

2. organizaciju, kvalifikacije i iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora, ako kvaliteta angažiranog osoblja može značajno utjecati na razinu uspješnosti izvršenja ugovora, ili

3. usluge nakon prodaje i tehničku pomoć, uvjete isporuke kao što su datum isporuke, proces isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja.

  • Nadalje, Kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti povezani s predmetom nabave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje. (Članak 285.)
  • Smatra se da su kriteriji za odabir ponude povezani s predmetom nabave ako se odnose na radove, robu ili usluge koji će se pružati u okviru tog ugovora u bilo kojem pogledu i u bilo kojoj fazi njihova životnog vijeka, uključujući čimbenike obuhvaćene u: 1. određenom postupku proizvodnje, izvedbe ili trgovine tim radovima, robom ili uslugama, ili 2. određenom postupku za drugu fazu njihova životnog vijeka, i onda kada takvi čimbenici nisu dio njihova materijalnog sadržaja.

Iz svega navedenog, razvidno je da prihvaćanje veće ugovorne kazne od strane pojedinog ponuditelja ne utječe na ocjenu kvalitetnije ponude, odnosno na kvalitetu isporučevine niti ima uporište u odredbama ZJN 2016. već takvo propisivanje samo znači da će ponuditelj pristati na veću ugovornu kaznu.

Je li naručitelj takvim postupanjem želio ugovaratelja koji ima kapacitet snositi veću ugovornu kaznu?


Mjesto na kojem se propisuje ekonomski i financijski kapacitet (sposobnost) nalazi se na za to određenom mjestu u DoN (odnosno pod uvjetima sposobnosti).

Dakle, savjetujem da se ne predviđa dodjela većeg broja bodova za prihvaćanje veće ugovorne kazne u dokumentaciji o nabavi jer isto ne jamči kvalitetu ponude, a protivno je Smjernicama EK.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

PODUGOVARANJE – praksa u RH

Tko su podugovaratelji? Koje provjere se provode vezano za podugovaranje? Zakon o javnoj nabavi (ZJN 2016) definira podugovaratelja kao gospodarski subjekt koji za ugovaratelja isporučuje