OSLANJANJE NA SPOSOBNOST DRUGIH GOSPODARSKIH SUBJEKATA – KAKO PRIPREMITI PONUDU? KAKO PROVESTI PROVJERE? KAKVA JE EU PRAKSA?
Tema oslanjanja na sposobnost drugih gospodarskih subjekata je uvijek bila aktualna, u posljednje vrijeme i goruća, te ću o ovom blogu prikazati kratki presjek prakse i savjete kako pripremiti ponudu te kako bi trebalo izvršiti relevantne provjere (odnosno procjenjujem kako će, vrlo vjerojatno, PT-ovi 2 provoditi svoje provjere).
Krenimo ab ovo. S jedne strane, uvjeti sposobnosti (uvjeti tehničke i stručne sposobnosti) propisuju se upravo zato da bi naručitelj osigurao angažman kvalitetnog i iskusnog gospodarskog subjekta koji će imati znanje i kapacitete izvršiti ugovor. U protivnome uvjete sposobnosti ne bi niti propisivao te bi potencijalno ugrozio kvalitetno izvršenje ugovora.
Valja ponoviti da su uvjeti sposobnosti osnovni selekcijski „filter“ za izbor gospodarskog subjekta (dok su kriteriji za odabir ponude razina na kojoj se ocjenjuje kvaliteta ponude te time i određuje ekonomski najpovoljnija ponuda). Stoga je važno jasno razlučiti uvjete sposobnosti od kriterija za odabir ponude, ne miješati ih u pripremi dokumentacije o nabavi i shvatiti njihovu različitu svrhu.
Nameću se sljedeća pitanja: čemu uopće propisivati uvjete tehničke i stručne sposobnosti u dokumentaciji o nabavi ako ga pro forma može zadovoljiti bilo koji zainteresirani gospodarski subjekt (doduše u legitimnoj borbi za poslom), a koji nema potrebne kapacitete (primjerice, pružene usluge u određenom području predmeta nabave i u potrebnom iznosu) već koristi iskustvo/reference od drugog gospodarskog subjekta?
Je li oslanjanje kao institut postaje samo forma koju je nužno zadovoljiti ili postoji smisao i svrha? Kako se u praksi ta forma zadovoljava, je li to doista dostatno i postiže li se ciljana svrha?
Žale li se u praksi ponuditelji iz razloga što se ponuditelj koji je dostavio odabranu ponudu oslanjao na tehničku i stručnu sposobnost drugoga gospodarskog subjekta, a drugi gospodarski subjekt, razvidno je iz ponude, u konačnici ne izvršava nijedan dio ugovora?
Provjeravaju li i tijekom provedbe naručitelji tko izvršava određene dijelove ugovora i je li zaista zadovoljen pravni standard? Kako postupaju PT-ovi 2? Krenimo redom…
Općenito
Praksa u RH, kao što znamo, izgleda otprilike ovako:
U dijelu DoN-a, Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta (uvjeti sposobnosti), Tehnička i stručna sposobnost propisuju se kriteriji koje gospodarski subjekti – ponuditelji moraju zadovoljiti kako bi se smatralo da posjeduju potrebnu stručnu i tehničku sposobnost.
Naručitelj obično propisuje sljedeće vezano za oslanjanje (tekst se neznatno razlikuje u praksi):
„Gospodarski subjekt može se u postupku javne nabave radi dokazivanja ispunjavanja kriterija za odabir gospodarskog subjekta (iz članaka 258. i 259. ZJN 2016), a koji se odnose na traženu tehničku i stručnu sposobnost osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobnog odnosa.
Ako se gospodarski subjekt oslanja na sposobnost drugih subjekata, mora dokazati javnom naručitelju da će imati na raspolaganju potrebne resurse za izvršenje ugovora, primjerice prihvaćanjem obveze drugih subjekata da će te resurse staviti na raspolaganje gospodarskom subjektu, primjerice navođenjem ovih podataka u ESPD obrascu koji dostavlja svaki gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja.
Ako se ponuditelj oslanja na sposobnost drugih subjekata radi dokazivanja ispunjavanja kriterija koji su vezani uz obrazovne i stručne kvalifikacije ili uz relevantno stručno iskustvo, sukladno članku 273., stavak 2. ZJN, ti subjekti moraju i pružati te usluge za koje se ta sposobnost traži.
U slučaju oslanjanja na sposobnost drugih subjekata gospodarski subjekt isto mora dosljedno navesti u ESPD obrascima svih relevantnih gospodarskih subjekata, a odabrani ponuditelj će biti zatražen u sklopu dostave ažuriranih popratnih dokumenata kao dokaz dostaviti Izjavu o stavljanju resursa na raspolaganje ili Ugovor/sporazum o poslovnoj/tehničkoj suradnji iz kojega je vidljivo koji se resursi međusobno ustupaju.
Izjava o stavljanju resursa na raspolaganje ili Ugovor/sporazum o poslovno/tehničkoj suradnji mora minimalno sadržavati: naziv i sjedište gospodarskog subjekta koji ustupa resurse te naziv i sjedište ponuditelja kojemu ustupa resurse, jasno i točno navedene resurse koje stavlja na raspolaganje te način na koji se stavljaju na raspolaganje u svrhu izvršenja ugovora, potpis ovlaštene osobe gospodarskog subjekta koji stavlja resurse na raspolaganje, odnosno u slučaju Ugovora/sporazuma o poslovnoj suradnji potpis i pečat ugovornih strana.“
U nastavnim obrazloženjima u DoN-u se navodi članak 259. ZJN 2016 koji propisuje:
„Javni naručitelj može odrediti uvjete tehničke i stručne sposobnosti kojima se osigurava da gospodarski subjekt ima potrebne ljudske i tehničke resurse te iskustvo potrebno za izvršenje ugovora o javnoj nabavi na odgovarajućoj razini kvalitete, a osobito zahtijevati da gospodarski subjekt ima dovoljnu razinu iskustva, što se dokazuje odgovarajućim referencijama iz prije izvršenih ugovora.“
Nadalje, u tekstu vezanom za (primjerice) Popis glavnih usluga propisuje se:
„U svrhu ispunjavanja tehničke i stručne sposobnosti iz ove točke gospodarski subjekt je morao u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom [….] godina koje prethode toj godini uredno pružiti usluge iste ili slične predmetu nabave.
Gospodarski subjekt dokazuje traženo s najmanje 1 (jednom), a najviše [… ] uredno pruženih usluge čija je <zbrojena vrijednost najmanje u iznosu procijenjene vrijednosti nabave>.
Zadovoljenjem ovih uvjeta, gospodarski subjekt dokazuje da ima potrebno iskustvo, znanje i sposobnost te da je, s obzirom na opseg, predmet i procijenjenu vrijednost nabave, sposoban kvalitetno pružiti usluge koje su predmet nabave.
Za potrebe utvrđivanja sposobnosti iz ove točke DON odgovori se upisuju u rubrike ESPD obrasca za koje se informacije traže u dijelu IV. Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta, Odjeljak C Tehnička i stručna sposobnost, točka 1B) i točka 10) ako je primjenjivo.
Naručitelj će, osim ako već posjeduje te dokumente, prije donošenja odluke u postupku javne nabave od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od 5 dana, dostavi ažurirane popratne dokumente u svrhu provjere informacija navedenih u ESPD, pri čemu se sposobnost iz ove točke dokazuje: popisom glavnih usluga pruženih …. Popis pruženih glavnih usluga sadrži iznos, datum pružanja usluge i naziv druge ugovorne strane.“
Činjenica da gospodarski subjekt na koji se ponuditelj oslanja radi ispunjenja uvjeta specifične stručne i tehničke sposobnosti mora i pružiti tu uslugu proizlazi i iz članka 79. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. veljače 2014. godine o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ, te članka 63. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (savjetujem pročitati cijeli izvorni tekst dostupan na internetu). Iz prethodno navedenog proizlazi kako se gospodarski subjekt – ponuditelj može osloniti na drugi gospodarski subjekt radi dokazivanja kriterija za odabir, međutim za isto su propisani određeni uvjeti.
Što se dešava u praksi ako se neki gospodarski subjekt (ponuditelj) u potpunosti oslonio na drugi gospodarski subjekt, primjerice za pružanje usluga? Također, što ako su u ESPD-u ponuditelja navedeni svi traženi stručnjaci, ali u ESPD-u gospodarskog subjekta na kojeg se oslanja nema nijednog navedenog stručnjaka niti barem stoji navod ‘dodatni stručnjaci’?
Ako su u Opisu poslova jasno opisane aktivnosti i rezultati te povezano s opisom poslova, navedeni su potrebni specifični stručnjaci koji će obavljati te poslove – a svi stručnjaci koji će provoditi projekt su imenovani ispred ponuditelja? Kako onda gospodarski subjekt na kojeg se oslanja može provoditi dio usluga, tko to provodi usluge? U Izjavi o davanju resursa na raspolaganje navedeno je da „daje resurse na raspolaganje“, međutim što su resursi nego stručnjaci (kod ugovora o pružanju usluga). Resursi, ponovimo, mogu biti materijalno dobro ili nematerijalna imovina, uglavnom se po pojmom općenito podrazumijeva oprema, alati, mehanizacija, sirovine, materijali, energija ili djelatnici. U konteksta usluga, jedini mogući resurs su ljudi! (vidjeti zanimljivo Rješenje DKOM-a: UP/II-034-02/20-01/757).
U takvim slučajevima usporedbom DON-a i ponude takvog ponuditelja vrlo je lako za uočiti i potpuno nedvojbeno proizlazi kako upravo ponuditelj daje na raspolaganje sve ključne i ostale stručnjake iz DON-a, odnosno sve resurse. Dakle, upitno je onda koji će dio resursa staviti na raspolaganje gospodarski subjekt na kojeg se oslanja odabrani ponuditelj, odnosno koji će dio usluga koje su predmet nabave za koje se traži specifično relevantno iskustvo izvršiti, kada ne preostaje niti jedan drugi dio usluga?
Nadalje, ponuditelj kao što znamo uobičajeno dostavlja Izjavu o ustupanju resursa subjekta na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja, a koju je prvorangirani ponuditelj pozvan dostaviti u sklopu ažuriranih popratnih dokumenata, te se navodi primjerice sljedeći tekst: „u svrhu ispunjavanja uvjeta iz Dokumentacije o nabavi, i u svrhu provedbe aktivnosti i postizanja rezultata…dajem na raspolaganje resurse potrebne za ispunjavanje uvjeta tehničke i stručne sposobnosti, odnosno resurse nužne za izvršenje ugovora:
- Reference navedene u Popisu usluga,
- Stručni kadar koji će pružati podršku i sudjelovati u aktivnostima podrške, upravljanja…..“ Zatim se navodi postotak koji će biti izvršen i iskusan ponuditelj pazi da je postotak veći od 3% (prateći praksu DKOM-a).
Takva izjava, svi praktičari znaju, zapravo uopće ne jamči da će gospodarski subjekt na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja doista provoditi dio predmeta nabave.
Što činiti?
Zaključno, pažljivi ponuditelj bi trebao voditi računa o tome da predvidi (a u Izjavi je jasno navedeno) koje bi konkretne usluge doista izvršavao stručnjak (ili stručnjaci) ispred gospodarskog subjekta na kojeg se oslanja, ne navodeći samo općenito horizontalne aktivnosti.
Osim konkretnije navedenih aktivnosti, jasnija je i situacija u kojoj gospodarski subjekt na čiju se sposobnost oslanja navede ime i poziciju stručnjaka u svojem ESPD-u ili barem navede tekst npr. „dodatni stručnjaci“.
Navedeno nije nigdje propisano, no logika stvari nalaže da bi naručitelju trebalo biti jasno prikazano tko će i što će tijekom izvršenja budućeg ugovora činiti gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja.
Što bi trebao činiti naručitelj da izbjegne potencijalne poteškoće i koje bi upite potencijalno mogao dobiti od PT2 (a po mojoj procjeni bi upiti mogli postati više pravilom nego iznimkom)?
Kako ste utvrdili da gospodarski subjekt na čiju sposobnost se ponuditelj oslonio doista izvršava dio ugovora?
Koji je to stručnjak, koje aktivnosti provodi i u kojem postotku? Za prvu ruku, naručitelji moraju svojeg ugovaratelja upitati, pisanim putem, a ponuditelj bi trebao dokazati na bilo koji primjeren način (jer način nije propisan, moguće ga je odrediti samo arbitrarno) da određeno osoblje doista izvršava određene konkretne usluge (ako su u pitanju usluge) i navesti koji je to postotak (barem u iznosu koji odgovara onome iz inicijalne Izjave o ustupanju resursa).
Mora li gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslonio postati podugovaratelj tijekom izvršenja ugovora? Vrlo jasno NE, jer isto nije propisano, to su dva različita insituta, iako možemo reći, hipotetski, da bi time provjere svakako bile transparentnije.
(Kao zanimljiv predmet u ovome dijelu predlažem Ostas celtnieks. Iako ponuditelj mora dokazati da stvarno ima na raspolaganju njihove resurse koji nisu njegovi, a nužni su za izvršenje određenog ugovora, on ipak slobodno odabire, s jedne strane, vrstu pravnog odnosa koji kani uspostaviti s drugim subjektima na čije se sposobnosti oslanja radi izvršenja tog ugovora i, s druge strane, način dokazivanja tih odnosa (presuda od 14. siječnja 2016., Ostas celtnieks, C‑234/14, EU:C:2016:6, t. 28.).)
PRAKSA SUDA EU
PRESUDA Suda Europske unije
7. travnja 2016., „Zahtjev za prethodnu odluku – Javna nabava – Direktiva 2004/18/EZ – Tehničke i/ili stručne sposobnosti gospodarskih subjekata – Članak 48. stavak 3. – Mogućnost oslanjanja na sposobnosti drugih subjekata – Uvjeti i oblici – Vrsta povezanosti između ponuditelja i drugih subjekata – Izmjena ponude – Poništenje i ponavljanje elektroničke dražbe – Direktiva 2014/24/EU”, U predmetu C‑324/14, povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputila Krajowa Izba Odwoławcza (Nacionalna žalbena komisija, Poljska), odlukom od 18. lipnja 2014., koju je Sud zaprimio 7. srpnja 2014., u postupku Partner Apelski Dariusz protiv Zarząd Oczyszczania Miasta
Spor između poduzetnika Partner Apelski Dariusz (u daljnjem tekstu: Partner) i Zarząda Oczyszczania Miasta (u daljnjem tekstu: Uprava za čistoću Grada Varšave) u vezi s njegovim isključenjem iz postupka javne nabave u vezi s cjelovitim mehaničkim čišćenjem ulica grada Varšave (Poljska) za razdoblje od 2014. do 2017.
Glavni postupak
U prosincu 2013., Uprava za čistoću Grada Varšave pokrenula je postupak javne nabave za cjelovito mehaničko čišćenje cesta grada Varšave tijekom ljeta i zime za razdoblje od 2014. do 2017. Zimsko čišćenje sastoji se od sprečavanja i uklanjanja poledice posipanjem soli i razgrtanjem snijega ralicama na određenim kategorijama gradskih cesta, dok ljetno čišćenje uključuje metenje i pranje cesta. Uprava za čistoću Grada Varšave odlučila je provesti postupak javne nabave koji je trebao završiti elektroničkom dražbom. Predmet nabave bio je podijeljen na osam dijelova koji su odgovarali različitim gradskim četvrtima Varšave, što je svakom ponuditelju davalo mogućnost da podnese ponudu za ukupni predmet nabave ili djelomičnu ponudu. Kao što je u dokumentaciji za nadmetanje bilo predviđeno, radi dokazivanja tehničke sposobnosti svaki ponuditelj morao je podnijeti popis pruženih usluga zimskog održavanja cesta mokrim posipanjem u posljednje tri godine prije isteka roka za podnošenje ponude. Te usluge trebale su imati ukupnu vrijednost od najmanje 1 000 000 poljskih zlota (PLN) (otprilike 224 442 eura) po svakom od osam dijelova konkretnog predmeta nabave. Stoga, kako bi gospodarski subjekt podnio ponudu za ukupni predmet nabave, morao je dokazati da je pružio usluge u vrijednosti od najmanje 8 000 000 PLN (otprilike 1 795 537 eura). Nakon objave poziva na nadmetanje u Službenom listu Europske unije, Partner je podnio ponudu u odnosu na ukupni predmet nabave pozivajući se na to da je tijekom posljednje tri godine pružio četrnaest usluga, od kojih se dvanaest odnosi na osobno iskustvo, a dvije na iskustvo društva PUM sp. z o.o. (u daljnjem tekstu: PUM), sa sjedištem Grudziądzu (Poljska), gradu udaljenom oko 230 km od Varšave. Usto je priložio PUM‑ovu izjavu o preuzimanju obveze prema kojoj će to društvo svoje sposobnosti staviti na raspolaganje Partneru, a osobito usluge savjetovanja koje obuhvaćaju, među ostalim, osposobljavanje njegovih radnika te pomoć pri rješavanju problema koji bi se mogli pojaviti prilikom izvršavanja predmetnog ugovora. Partner je također naglasio da će za potrebe izvršavanja tog ugovora suradnja biti uređena ugovorom između dvaju poduzetnika. Uprava za čistoću Grada Varšave pozvala je Partnera 26. veljače 2014. da dodatno pojasni koje djelatnosti PUM obavlja i koji utjecaj te djelatnosti mogu imati na kvalitetu i djelotvornost pruženih usluga na području grada Varšave, osobito uzimajući u obzir udaljenost između Grudziądza i Varšave. Budući da je bila nezadovoljna Partnerovim odgovorom i da je smatrala da PUM‑ova znanja i iskustvo bez njegova osobnog i stvarnog sudjelovanja u izvršavanju ugovora ne mogu biti stavljena na raspolaganje, Uprava za čistoću Grada Varšave dopisom je zatražila od Partnera da u tom smislu nadopuni podnesenu dokumentaciju. U odgovoru je Partner, osporavajući stajalište koje je zauzela Uprava za čistoću Grada Varšave, zatražio da njegova ponuda bude uzeta u obzir u odnosu na svaki od osam dijelova predmeta nabave prema određenom redoslijedu. Uprava za čistoću Grada Varšave ipak je u cijelosti odbila Partnerovu ponudu i zaključila postupak javne nabave nakon što je provela elektroničku dražbu Partner je zatim podnio žalbu pred Krajowa Izba Odwoławcza (Nacionalna žalbena komisija) radi poništenja odluke kojom je isključen iz postupka javne nabave kao i one kojom je odabrana najpovoljnija ponuda u odnosu na različite dijelove predmeta nabave. Usto je zatražio i da se preispitaju ponude koje su podnesene u tom postupku javne nabave i koje su prihvaćene radi provedbe nove elektroničke dražbe. Krajowa Izba Odwoławcza (Nacionalna žalbena komisija) odlučila je prekinuti postupak i uputiti Sudu pitanja vezana za ovaj predmet.
U Presudi je u bitnome navedeno sljedeće:
U skladu s ustaljenom sudskom praksom, […] priznaju svakom gospodarskom subjektu da se za određeni ugovor može osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobnog odnosa, pod uvjetom da se javnom naručitelju dokaže da će natjecatelj ili ponuditelj doista imati na raspolaganju resurse nužne za izvršenje ugovora, paragraf 33 (vidjeti u tom smislu presudu od 10. listopada 2013., Swm Costruzioni 2 i Mannocchi Luigino, C‑94/12, EU:C:2013:646, t. 29. i 33.),.
To tumačenje je u skladu s ciljem otvaranja tržišta javne nabave što većem tržišnom natjecanju, a koji se želi postići direktivama u tom području, ne samo u korist gospodarskih subjekata nego i javnih naručitelja. Osim toga, ono također malim i srednjim poduzetnicima olakšava pristup tržištu javne nabave, paragraf 34 (presuda od 10. listopada 2013., Swm Costruzioni 2 i Mannocchi Luigino, C‑94/12, EU:C:2013:646, t. 34.).
To što se gospodarski subjekt, može „po potrebi” osloniti na sposobnosti drugih subjekata ne može se – kako to, čini se, predlaže sud koji je uputio zahtjev – tumačiti na način da se takav subjekt samo iznimno može osloniti na sposobnosti trećih subjekata, paragraf 36.
Nadalje, …. iako ponuditelj slobodno odlučuje o tome hoće li uspostaviti odnose sa subjektima na čije se sposobnosti oslanja i slobodno odabire vrstu tog pravnog odnosa, on ipak mora pružiti dokaz o tome da „stvarno“ raspolaže njihovim resursima koji nisu njegovi, a nužni su za izvršenje određenog ugovora, (vidjeti u tom smislu presudu od 2. prosinca 1999., Holst Italia, C‑176/98, EU:C:1999:593, t. 29. i navedenu sudsku praksu). Zato se, ponuditelj ne može osloniti na sposobnosti drugih subjekata samo da bi formalno ispunio uvjete koje zahtijeva javni naručitelj, paragrafi 37 i 38.
Naime, ne može se isključiti da neki radovi uključuju posebnosti koje zahtijevaju određene sposobnosti koje nije prikladno ostvariti kumuliranjem manjih sposobnosti nekoliko subjekata. U tom slučaju javni naručitelj stoga bi opravdano mogao tražiti da minimalnu razinu sposobnosti mora ispuniti jedan gospodarski subjekt sam ili eventualno pozivanjem na ograničen broj gospodarskih subjekata, s time da takav uvjet mora biti vezan uz predmet ugovora i razmjeran predmetu ugovora, paragraf 40 (presuda od 10. listopada 2013., Swm Costruzioni 2 i Mannocchi Luigino, C‑94/12, EU:C:2013:646, t. 35.).
Isto tako, nije isključeno da se u posebnim okolnostima, uzimajući u obzir vrstu i ciljeve određenog ugovora, sposobnosti trećeg subjekta koje su nužne za izvršavanje određenog ugovora ne mogu prenijeti ponuditelju. Slijedom toga, u takvim okolnostima ponuditelj se može osloniti na te sposobnosti samo ako treći subjekt izravno i osobno sudjeluje u izvršavanju dotičnog ugovora, paragraf 41.
U ovom slučaju sud koji je uputio zahtjev ima dvojbe u pogledu toga mogu li se PUM‑ove sposobnosti valjano prenijeti Partneru, na način da će na temelju toga imati na raspolaganju resurse nužne za izvršavanje ugovora o kojem je riječ u glavnom postupku, uzimajući u obzir okolnost da bi takvo stavljanje na raspolaganje bilo samo u obliku obavljanja konzultacija i obuke a da PUM uopće ne bi izravno sudjelovao u izvršavanju ugovora, paragraf 42.
U tom pogledu valja istaknuti da je predmet nabave cjelovito mehaničko čišćenje cesta grada Varšave ljeti i zimi tijekom razdoblja od četiri godine. Što se tiče posebno zimskog čišćenja, iz odluke kojom se upućuje zahtjev proizlazi da ta usluga zahtijeva posebne sposobnosti kao i izvrsno poznavanje topografije grada Varšave i da, povrh svega, zahtijeva sposobnost neposrednog reagiranja kako bi se u točno određenom roku postigla određena razina održavanja cesta. Usto, navedena usluga ovisi o uporabi posebne tehnologije koja zahtijeva visoku razinu iskustva i osposobljenosti za primjenu te tehnologije koja jedina omogućava odgovarajuće izvršavanje ugovora o kojem je riječ u glavnom postupku a da se pritom izbjegavaju opasne posljedice za cestovni promet. U tim okolnostima konkretno ostvarenje takvog ugovora zahtijeva osobno sudjelovanje iskusnog osoblja, što, osobito izravnim opažanjem stanja površine kolnika i uzimanjem uzoraka na terenu, omogućava da se predvide ili da se u svakom slučaju na odgovarajući način ispune posebne potrebe tog ugovora. … da se predviđeno sudjelovanje PUM‑a – isključivo u obliku obavljanja konzultacija i obuke – može smatrati nedovoljnim da bi se Partneru jamčilo stvarno stavljanje na raspolaganje resursa koji su nužni za izvršavanje ugovora. To je tim više opravdano jer se, kako to proizlazi iz odluke o upućivanju zahtjeva, PUM‑ovo sjedište nalazi u gradu Grudziądzu koji je od Varšave udaljen oko 230 km.
Slijedom navedenoga, Sud odlučuje:… treba tumačiti na način da:
– priznaju svakom gospodarskom subjektu da se za određeni ugovor može osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobna odnosa, pod uvjetom da se javnom naručitelju dokaže da će natjecatelj ili ponuditelj doista imati na raspolaganju resurse navedenih subjekata koji su nužni za izvršavanje ugovora i da
– nije isključeno da se ostvarivanje tog prava u posebnim okolnostima može ograničiti, uzimajući u obzir konkretan predmet ugovora i njegove ciljeve. To je osobito slučaj ako se sposobnosti trećeg subjekta koje su nužne za izvršavanje ugovora mogu prenijeti na natjecatelja ili ponuditelja na način da se on na te sposobnosti može osloniti samo ako taj treći subjekt izravno i osobno sudjeluje u izvršavanju ugovora.
…. treba tumačiti na način da, uzimajući u obzir konkretan predmet ugovora i njegove ciljeve, javni naručitelj u posebnim okolnostima može radi pravilnog izvršenja ugovora u pozivu na nadmetanje ili u dokumentaciji za nadmetanje izričito naznačiti točna pravila prema kojima se gospodarski subjekt može osloniti na sposobnosti drugih subjekata, pod uvjetom da su ta pravila povezana s predmetom i ciljevima tog ugovora i da su im proporcionalna.
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) i Presuda VUS-a
UsII-234/21 od 8. rujna 2021.
Žalitelj navodi:
DKOM donosi odluku:
VUS:
„Što se tiče prigovora tužitelja koji se odnosi na sadržajno nepotpunu i nevaljanu izjavu o stavljanju resursa na raspolaganje valja istači da je tuženik pravilno utvrdio da izjave o stavljanju resursa na raspolaganje ne sadrže sve one podatke koji su tražene točkom 30. DON-a, ali istovremeno je utvrdio da ponuda odabranog ponuditelja sadrži te podatke, ne u samim izjavama, nego na drugom mjestu i to u uvezu ponude. Stoga prema ocjeni i ovoga Suda naručitelj je u fazi pregleda i ocjene ponude raspolagao podacima koje je dokumentacijom o nabavi zahtijevao te je pregled i ocjenu na njima utemeljio. Prema ocjeni i ovoga Suda činjenica što u samim izjavama određeni podaci nisu navedeni, u konkretnom slučaju iz navedenog razloga što su sadržani na drugom mjestu u ponudi, nemaju utjecaja na zakonitost samog pregleda i ocjene, a time i na odabir ponude.“
